04.03.2022 Komentari: 0

Kako logoped podstiče razvoj govora uz dečije pesmice

U svim jezicima sveta, bez obzira na različite kulture življenja, postoje dečije pesmice, uspavanke. One u sebi sadrže prepoznatljive elemente maternjeg jezika, a dete ih rado sluša i pamti. Ukoliko dete ima problem u razvoju govora i ima potrebe za logopedom, u daljem tekstu ćete čuti, na koji način logoped uz pomoću dečijih pesmica stimuliše razvoj govora.

logoped-pokazuje-detetu-slova

 

Poznato je da deca lako pamte pesmice, tako uče prve stihove i razvijaju komunikativne sposobnosti, a logoped lakše sprovodi svoje logopedske vežbe uz pesmice. Obraćanjem kroz pesmice, deca spontano, prirodno, neposredno i kroz zabavu dobro razvijaju govor. Veoma su značajne za decu, jer pripremaju dečije uši, a time i mozak, za usvajanje jezika.


Koje sve veštine deca razvijaju uz učenje pesmica?

 

  • Uz ritam, muziku i rime, lakše nauče pesmicu, što pomaže razvoju govora.
  • Uče nove reči i šire svoj vokabular
  • Uočavaju reči koje se rimuju
  • Ponavljanjem pesmice uvežbavaju pravilan izgovor
  • Razvijaju osećaj za ritam
  • Kontrolišu glas i brzinu izgovora

Još u maminom stomaku, bebe čuju prve zvukove, a od svojih prvih dana, uživaju u maminom glasu. Prvo što beba primećuje je promena ritma, intonacije govora. Beba ne zna značenje reči, ali razlikuje prijatnost u govoru. Dok pričamo bebi, ona prati našu boju, dubinu i jačinu glasa, uz izraz i mimiku lica, i tako usvaja informacije.


Kako dečije pesmice utiču na govor?


Uspavanke su, najčešće, prve pesmice, koje bebe čuju, jer ih mame često pevaju, dok uspavljuju svoje mališane. Poznato je da bebe spavaju više puta dnevno, a uz uspavanke, ostvaruju kontakt sa mamom, prate mimiku lica, a u određenom uzrastu uzvraćaju gukanjem. Ponavljanjem uspavanki, beba usvaja prve informacije za razvoj govora.

 

Dok pevamo deci, gledamo ih u oči i produbljujemo kontakt sa njima. Deca će vremenom usvojiti ove radnje i uzvratiće osmehom, gukanjem... Kako dete raste, tako pravi sve veću razliku u elementima govora, povezuju reči sa značenjem i pokušavaju sami da reprodukuju glasove, koji jednog dana prerastaju u prve reči.


Ukoliko roditelji primete da izostaje neka faza u razvoju govora i nema prve reči, potrebno je obratiti se logopedu, koji će proceniti dalji logopedski tretman. Jedan od načina stimulacije govora, je učenje kroz pesmice, naročito kod dece mlađeg uzrasta. Pevušenjem pesmica se ističu veoma bitni elemnti govora: melodija rečenice, pauza, jačina. Ovi elementi su veoma bitni za prenos i primanje informacija, koji su dostupni dečijem uhu.

 

Ponavljanjem pesmica, logoped pomaže detetu, da utvrdi usvojenu reč, da ih poveže sa drugim poznatim rečima i da nauči njihov pravilan izgovor. Mimika je bogatija dok pratimo pesmicu, tako da dete na logopedskim vežbama dobija verbalno značajne informacije.

 

Govor tela, kao što je cupkanje, udaranjem dlanom o dlan, pucketanje prstima, mahanje uz ritam pesmice, takođe značajno doprinosi tome da se reč poveže sa značenjem, tako da ih logoped rado koristi za usvajanje novih reči.


Pesmice koje koristi logoped su pune onomatopeje (oponašanje određenih zvukova iz prirode, životinjskog glasa ili čak oponašanje nekih zvukova, koji podsećaju na neki predmet ili pojavu). Onomatopeja nastaje slaganjem slogova ili reči. Najčešći primeri su, lajanje psa „AV-AV’’, vetar koji huji „ HUUU’’ ili „ŠŠŠŠ’’, kada želimo da budemo tihi. Recitovanjem ili pevušenjem ovakvih pesmica, omogućava se izvođenje različitih aktivnosti sa ciljem razvijanja komunikacije. Kod starije dece, koja uče boje, životinje ili delove tela, logoped će pronaći odgovarajuću pesmicu, da bi dete lakše usvojilo pojmove.


Prilikom automatizacije pravilnog izgovora glasova, logoped koristi ciljane pesmice, koje su veoma korisne za vaše dete, bez obzira na njegove vokalne sposobnosti. Dete se raduje pesmicama i glas je ono što želi da čuje. Zato će stručno lice kao što je logoped, uključiti pesmice i igranje za razvijanje, motorike, koordinacije pokreta, razvijanje svesti o svom telu, prostornim odnosima, a sve u cilju kvalitetnog razvoja govora.
 

Povezane teme:  

Komentari(0) Napiši komentar

Ostavi komentar